Lideri EU u Londonu (CNN Business) složili su se da će stvoriti fond koji bi mogao prikupiti najmanje 1 bilion evra (1,1 biliona dolara) za obnovu regionalnih ekonomija koje je opustošila pandemija koronavirusa.
“Ovaj fond će biti dovoljnog obima, usmeren na sektore i geografske delove Evrope koji su najviše pogođeni i biće posvećeni rešavanju ove neviđene krize”, izjavili su lideri 27 zemalja EU u izjavi nakon što su se sastali putem video konferencije u četvrtak.
Šefovi vlada EU zatražili su od zvaničnika Evropske komisije da „hitno“ pripreme detaljne predloge koje će uključiti i kako će se fond za oporavak odnositi prema budžetu bloka za 2021-2027, dodali su.
EU planira da proširi svoj budžet sa oko 1,2% BDP-a na 2% BDP-a, a zatim da ta dodatna sredstva koristi kao garanciju za pozajmljivanje po niskim stopama sa finansijskih tržišta.
Na pitanje novinara koliko bi se moglo prikupiti, predsednica Evropske komisije Ursula von der Leien je rekla: “To se mora pažljivo sagledati … ali ne govorimo o bilionima (i), govorimo o trilionima.
Lideri EU takođe su potpisali hitni paket mera za spasavanje u vrednosti od najmanje 500 milijardi evra (538 milijardi dolara) koji su početkom ovog meseca sačinili ministri finansija. Taj paket uključuje do 100 milijardi (110 milijardi USD) subvencija za plaće čiji je cilj sprečavanje masovnih otpuštanja, kao i stotine milijardi zajmova preduzećima i kredita vladama EU.
“Postoje razlozi za određeni optimizam da, čak i ako ne dobijemo odgovor kakav bismo želeli u celini, evropski fiskalni odgovor na ovu krizu može ipak da postane značajan”, prokomentarisao je strateg Societe Generale Kit Juckes u istraživačkoj belešci u petak.
Odgovor EU, zajedno sa stimulativnim naporima vrednim nekoliko stotina milijardi evra već dogovorenih na nacionalnom nivou, predstavlja ogroman napor da se spreči duboka recesija regiona i da se pretvori u depresiju stila 1930-ih.
Međunarodni monetarni fond očekuje da će BDP EU ove godine pasti za 7%, a noviji podaci govore da bi se ekonomska aktivnost u martu i aprilu mogla srušiti između 20% i 30%.
Govoreći nakon video konferencije, francuski predsednik Emmanuel Macron rekao je da među državama EU postoji konsenzus o potrebi “snažnog, koordinisanog odgovora [vrednog] oko 5 do 10 procenata BDP-a”.
Ostaju razlike u načinu na koji fond treba da funkcioniše, posebno da li treba da pruža zajmove ili grantove najteže pogođenim zemljama kao što su Italija i Španija. Grantovi ili direktni transferi novca podrazumevali bi stepen podele duga kojem države poput Holandije, Austrije i Nemačke dugo odolevaju.
Ipak, lideri EU pokušali su da pokažu jedinstvo. “Danas zajedničko tržište koristi nekim državama ili regionima koji su najproduktivniji u Evropi, jer proizvode robu koju mogu prodati u drugim regionima. Ako napustimo ove regione, ako napustimo deo Evrope, cela Evropa će pasti”, rekao je Macron rekao.
Italijanski premijer Giuseppe Conte, koji je kritikovao odgovor EU na pandemiju, izrazio je zadovoljstvo virtualnim samitom u četvrtak.
“To je važno jer je ovo neophodno i hitno sredstvo. Apsolutno je neophodno da je Italija prva u redu za to”, rekao je on u kratkoj video izjavi.
Pre nedelju dana Macron je upozorio da se EU suočava sa „trenutkom istine“ i da nedostatak finansijske solidarnosti između država članica može predstavljati egzistencijalnu pretnju bloku podstičući populistički gnev u južnoj Evropi.
“Ako danas to ne možemo, kažem vam da će populisti pobediti … danas, sutra, prekosutra, u Italiji, Španiji, možda u Francuskoj i drugim mestima”, rekao je on Financial Timesu.
Izvor: CNN Business