Doktorka Snežana Rsovac, pedijatar, pulmolog i načelnica intenzivne nege na Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj rekla je da su na respiratoru dve bebe, koje su stabilno, ali su vitalno ugražene i obe su se zarazile kod kuće. Što je veći broj inficiranih u opštoj populaciji, veća je šansa da se pojave i teži slučajevi kod dece, navela je doktorka.


U ovom talasu koronavirus pokazuje da niko nije pošteđen, pa ni deca i bebe. Iako se verovalo da se oni lakše bore sa infekcijom, situacija je sada nešto drugačija. U Kruševcu je nedavno preminuo šesnaestogodišnjak, bebe su zaražene, a deca od 12 godina imaju upalu pluća.

Statistika kaže da je sada, zavisno od dana, između 10 i 15 odsto inficirane dece u ukupnom broju potvrđenih slučajeva kovida.

Doktorka Snežana Rsovac, pedijatar, pulmolog i načelnica intenzivne nege na Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj rekla je, gostujući u Jutarnjem programu, da smo pre godinu i po dana imali asimptomatske slučajeve kod dece, a sada imamo veći priliv dece zato što su sojevi virusa infektivniji.

“Ranije je jedan zaraženi pacijent mogao da zarazi tri do četiri pacijenta, a sada jedan inficirani može da zarazi do devet drugih osoba”, navela je doktorka Rsovac.

Prema njenim rečima, samim tim što je soj virusa virulentniji i infektivniji, a kako raste broj obolelih među opštom populacijom, imamo i više zaražene dece, pa i veću mogućnost da razviju bolest, čak i do najteže kliničke slike.

“Tiršova i Institut za majku i dete su dve ustanove u Beogranu da se zbrine dete koje ima najteži oblik kovida ili pridružene bolesti, a pozitivno je na koronavirus. Trenutno su na respiratoru dve bebe i naša borba za jednu traje duže od 10 dana, a za drugu 10 dana. Uspevamo da ih stabilizujemo, ali su vitalno ugražene”, navela je Rsovac.

Dodala je da su se obe bebe zarazile kod kuće u petom, odnosno, desetom danu života.

“Ovaj virus jeste resperitorni, ali ima kompleksan način na koji deluje, dovodi do zapaljenja i na krvnim sudovima. Dešavaju se promene na krvnim sudovima u plućima i teške kliničke slike”, objasnila je. 

Deca sa pridruženim bolestima u većem riziku 

Napominje da je stav struke da su deca koja imaju komorbiditete ili su hronični bubrežni bolesnici, ili su imali kardiohiruške intervencije, kao i gojazna deca i ona sa dijabetesom, podložnija inficiranju i mogu da imaju teži oblik bolesti.

Međutim, kako dodaje, primer beba koje su na respiratoru pokazuje da su podložni i oni koji nemaju razvijen imuni sistem.

“Veći je priliv dece koja stižu na pregled, imaju temperaturu, ranije su bili asimptomatski slučajevi. Srećom većina za nedelju dana su zdrava, ali što je veći broj inficiranih, veća je šansa da se pojave i teži slučajevi”, navela je doktorka Rsovac.

Na pitanje kada roditelji treba da odvedu dete lekaru, doktorka kaže da bebe sa visokom temperaturom moraju da se vode lekaru prvog dana da ne bi dehidrirale, a stariji u prva dva, tri dana.

“Preporuka pedijatra je da deca koja su napunila 12 godina mogu da se vakcinišu Fajzerovom vakcinom, u Americi je to za decu iznad šest godina. Sva deca posle indikacije pedijatra mogu da budu sigurna da mogu da prime vakcinu”, napomenula je.

Prema njenom mišljenju, deca treba da se vakcinišu – kako ona sa komorbiditetima, tako i zdrava.

Izvor: Rts.rs

By E.P.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *