Sačuvati mentalno zdravlje i biti sabran tokom pandemije korona virusa i svega što je usledilo kao posledica širenja zaraze važno je skoro jednako kao i pridržavati se uputa i saveta Svetske zdravstvene organizacije i lokalnih nadležnih institucija.

Psihologinje koje su govorile za rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) složne su u jednom – „ne možemo se ponašati kao da se ništa ne događa, ali možemo i moramo mirno i racionalno, hladne glave uzeti u obzir činjenice, slušati stručnjake i sagledati koliko će zapravo ova situacija trajati“.

Poslednje, u značajnoj meri ovisi o odgovornosti svakog pojedinca.

Jasna Bajraktarević, doktorica psihologije, pojasnila je za RSE da je najvažnije pripremiti se preventivno da bi celokupna situacija mogla potrajati.

Zdravstveni sistem čuvamo time što ćemo ostati u kući ako ne moramo da izlazimo, što ćemo naći način da u kućnim uslovima organizujemo život, da budemo produktivni. Aktivnosti moraju da se podele na onaj deo društveno-zabavnih i na onaj deo radnih. Dakle, u kući ste, u četiri zida, počinje polako da vas hvata nervoza i nemir…

U tom momentu morate sebi da objasnite da nije došlo do ekonomske blokade, neće nestati ni struja ni voda, nije ovo rat, nisu ovo ratni uslovi, već nešto sasvim drugo. Smirite sebe, ove stvari neće trajati godinama.

Poremećaj svakodnevice i nove emocije proizvode strah i strepnju, a zbog toga mentalno zdravlje može biti narušeno, objašnjava profesorica psihologije s Filozofskog fakulteta u Sarajevu Dženana Husremović. Jedini način da se izbegne panika jeste slušati šta o svemu kažu nauka i struka.

„Mi imamo u državi ljude koji su se školovali i oni su opredeljeni da nas vode kroz ovu situaciju, a na nama je svima da budemo kooperativni. Slušati naredbe, slušati upute koje nam se daju, kako bi sačuvali svoje fizičko zdravlje, a tako i mentalno“, ocijenila je za RSE Husremović.

Kako bismo se sačuvali stresa i anksioznosti, psihologinje naglašavaju da je potrebno kontrolirati vrijeme koliko sami sebe izlažemo informacijama u vezi s korona virusom.

„Nemojte po čitav dan glavu okupirati isključivo pričama o Covidu-19, naš život je sadržajan, imamo različite identitete i trebamo se baviti drugim stvarima i aktivnostima, razmišljati o drugim aktivnostima, a informacije primati onoliko koliko nam treba, da bismo bili korisni i efektivni kao član jedne zajednice“, kaže profesorica Husremović.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

By E.P.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *